RAZGOVOR S DOMINIKOM SPEVECOM – BIVŠIM UČENIKOM NAŠE ŠKOLE I ČLANOM UDRUGE "BIOM"
Kakva su Vaša iskustva iz srednje škole?
Srednja škola na mene je ostavila veliki trag i usmjerila
mi život. Općenito govoreći, iskustva su i više neko odlična. Prijateljski
pristup profesora, zabava, ali i naporan rad u kombinaciji s učenjem, učeniku
donose puno toga zanimljivog. Znanje koje sam stekao u školskim klupama uvelike
je pomoglo u odabiru daljnjeg školovanja. Najbolje iskustvo iz škole mi je to
što su svi, i učenici i profesori, vrlo otvorenog uma, pa su se svi učenici
mogli osjećati prihvaćeno i sretno!
Kada i kako ste se
odlučili baviti istraživačkim radom? Što vas je potaknulo?
Istraživački rad koji trenutno obavljam samo je nastavak
ostalih istraživanja koja sam do sada odrađivao. Zanima me aktivna zaštita
prirode i ptica, a za to nema boljeg načina od istraživanja prijetnji te načina
kako da se one kasnije uklone. Najveći poticaj za baš ovakvu vrstu istraživanja
kolegama i meni bila je situacija iz listopada 2023. godine u Chicagu kada je
ispod jedne zgrade nađeno više od tisuću uginulih ptica koje su nastradale
prilikom sudaranja sa staklenom površinom. Naprosto smo htjeli vidjeti kako
Zagreb stoji s tom prijetnjom.
Kojim se sve
aktivnostima bavi Udruga „Biom“?
Udruga Biom bavi se zaštitom prirode općenito. Fokus
stavljamo na zaštitu ugroženih vrsta ptica, tako da radimo na zaštiti sivog
supa (Gypsfulvus), velike ušare (Bubo bubo) i surog orla (Aquilachrysaetos) te
morskih ptica kaukala (Calonectrisdiomedea) i gregule (Puffinusyelkouan).
Bavimo se građanskim znanostima kao što su zimsko prebrojavanje ptica vodarica
(IWC), prebrojavanje kolonija gačaca (Corvusfrugilegus), prebrojavanje male
ušare (Asiootus) i monitoringom kolizija ptica sa staklenim površinama. Zbog
velikog broja ilegalnog hvatanja i ubijanja ptica radimo na programu suzbijanja
svih ilegalnih radnji. Udruga se bavi i proučavanjem sisavaca tako da radimo na
projektu LifeLynx kojem je cilj
poboljšanje populacije risa (Lynxlynx) na području Hrvatske i Slovenije, a od
morskih sisavaca bavimo se proučavanjem sredozemne medvjedice
(Monachusmonachus). Također, unutar udruge imamo tim za botaniku.
Tko sve i na koji
način može surađivati s vašom Udrugom?
Udruga prima dugotrajne i kratkotrajne volontere koji se
uključuju s obzirom na njihove sklonosti na različite aktivnosti. Za neke je potrebna
neka razina predznanja dok u ostalima može sudjelovati bilo tko. Također,
udruga se bavi edukacijama, tako da suradnju ostvaruje i u vrtićima, osnovnim i
srednjim školama te fakultetima raznih usmjerenja. Osim toga surađujemo s javnim
ustanovama zaštićenih područja i županija te određenim gradovima. Općenito
govoreći, uz dogovor i iskazani interes s udrugom može surađivati bilo tko.
Koji je glavni
cilj udruge?
Glavni cilj je približavanje i osvještavanje šire
javnosti o važnosti bioraznolikosti i poticanje iste na njeno očuvanje i brigu
o njoj.
Postoji li mogućnost da se u budućnosti
proširi interes za istraživanje i drugih vrsta životinja?
Kao što sam naveo, udruga se bavi istraživanjem i
zaštitom prirode općenito. Već dugi niz godina radimo na istraživanjima
sisavaca, leptira, pčela i biljaka.
Na koji način
surađujete s Francuskom?
Francuska ambasada u Zagrebu svake godine raspisuje
natječaj za jačanje odnosa hrvatsko-francuskih udruga. Tako smo se 2023. godine
prijavili na natječaj, napisali projekt koji je prošao te smo kao mlada skupina
Udruge "Biom" posjetili mladu skupinu "LPO Auvergne-Rhône-Alpes"
s kojom smo osmislili aktivnost građanske znanosti monitoringa kolizija ptica
sa staklenim površinama. U dogovoru s njima paralelno provodimo monitoring
spomenute aktivnosti u Lyonu i Zagrebu nakon čega ćemo uspoređivati rezultate i
zajedničkim snagama mladih volontera Lyona i Zagreba probati doći do smislenih
solucija u rješavanju problema.
Kako biste
potaknuli mlađu populaciju na volontiranje i očuvanje prirode?
Većinu mladih koje smo do sada skupili oko sebe potaknuli
smo isključivo predstavljanjem problema kojim se bavimo. Mladi općenito nisu
svjesni problema koji nas okružuju, a kao jedan od najboljih načina vidim
usmeno poticanje na sudjelovanje u zaštiti prirode i životinja. Osobno sam
kratkoročno počeo volontirati s 15 godina u različitim sredinama, a aktivno sam
se volontiranjem počeo baviti u 20 godini. Volontiranje u koje sam ušao s 20
godina odredilo je i put kojim trenutno idem. Kroz volontiranje sam našao nišu
koja me zanima i pronašao svoje vrijednosti te se zbog toga nadam da će što
više mladih biti uključeno u neki oblik volontiranja. Volontiranje uistinu
pomogne mladoj osobi da shvati što želi od budućnosti.
Možete li podijeliti s nama neku anegdotu ili
zanimljivost koju ste doživjeli?
Boravak u prirodi pun je zanimljivosti. Meni je jedan od zanimljivijih trenutaka bilo prstenovanje (označavanje ptica) pilića galebova 2023. godine. Prstenovanje se odvijalo na otoku Mrkanu i sastojalo se od traženja pilića galebova te stavljanja ornitoloških prstenova na njih. U jednom trenutku traženja gnijezda naišli smo na jaje koje se tek počelo izvaljivati. Kraj njega smo proveli gotovo 45 minuta sve dok se pile nije izvalilo. Kada je pile krenulo pijukati, odrasli galeb se sjurio na kolegicu i mene. U obrušavanju je uhvatio moju kapu i bacio ju u more. Nitko nije bio ozlijeđen, mi smo se udaljili od gnijezda, a pile je dobilo potrebnu hranu od odrasle jedinke dok smo mi uživali u zalasku sunca.
RAZGOVOR VODILE:
MIA DOLENEC I PETRA ZOVKIĆ
